Duval Duvalier
Image illustrative de l’article Duval Duvalier
Duval Duvalier.
Fonksyon
Manm Kou kasasyon an Ayiti

(23 an)
Biyografi
Dinasti Duvalier
Dat nesans
Lye nesans Kap Ayisyen
Peyi nesans Ayiti
Dat lanmò (ak 83 ane)
Lye lanmò Pòtoprens
Peyi lanmò Ayiti
Nasyonalite Ayisyen
Konjwen Ulyssia Abraham
Pitit François Duvalier

Duval Duvalier, ki fèt sou non Dérival Duvalier Lamy, fèt 2 out 1874 nan Kap Ayisyen (Ayiti)[1] epi ki mouri 2 desanm 1957 nan Pòtoprens[2], se yon avoka, jij ak manm kou kasasyon.

Papa pwochen diktatè François Duvalier, li se fondatè dinasti a ak granpapa Jean-Claude Duvalier.

Biyografi modifye

Pitit Florestal Lamy[3], pwopriyetè tè agrikòl ak ekspòtatè sik, Dérival te edike nan yon lekòl katolik nan Kap Ayisyen. Apre sa, li te deplase Pòtoprens epi li te kòmanse yon karyè kòm yon avoka. Se nan peryòd sa a ke li chanje non li pran dezyèm non li, li vin sitwayen Duval Duvalier[4].

Nan ane 1920 yo, apre li fin fèmen kabinè avoka li a, li te vin yon jij nan Pòtoprens[5].

An 1934, ak sipò Prezidan Sténio Vincent, li te nonmen nan Kou kasasyon. Sis ane apre nominasyon li, li te renonmen pou yon manda pou lavi.

An 1946, li te kandida pou Sena a, ak sipò nan gouvènman an, men li te bat pa yon kandida kominis. An 1951, li te yon kandida ankò men li te abandone nan mitan kanpay la, li te mete fen nan karyè li. Men, li te sipòte aktivman pitit gason l ', François, ki te vin yon minis an 1949, ak fondatè yon pati nasyonalis, epi li te bay li ak sipò finansye pou òganizasyon an nan pati a ak kanpay elektoral.

Kèk nan kòlèg li yo nan Kou Kasasyon an te kritike akoz sipò li pou pati pitit gason l lan, li te refize abandone chèz li e li te antre nan konfli ak prezidan kou la, Nemours Pierre-Louis. Pandan eleksyon prezidansyèl 1957 la, ki te febli pa maladi fwa, li te kenbe yon pwofil ba pandan kanpay pitit gason l 'yo[6], men li te kontinye aktivman sipòte l' finansyèman. Apre lèt la te vin sou pouvwa a, li te surnon « Papa Prezidansyèl la »[7].

Li te mouri nan dat 2 desanm 1957, mwens pase de mwa apre inogirasyon pitit gason l lan[8], epi li te resevwa yon fineray leta.

Referans modifye

  1. « Duval Duvalier ». Retrieved 2024-04-22. 
  2. « Duval Duvalier » (in anglais). 2019-08-21. Retrieved 2024-04-22. 
  3. « Florestal Duvalier ». Retrieved 2024-04-23. 
  4. Étienne, Sauveur Pierre (2007). « Chapitre 7. De la résurgence de l’État néopatrimonial haïtien à l’instauration de l’État néosultaniste duvaliérien ». L’énigme haïtienne : Échec de l’État moderne en Haïti. Thématique Sciences sociales (in français) (Montréal: Presses de l’Université de Montréal): 221–267. ISBN 979-10-365-1388-6. 
  5. Salien, Jean-Marie (2004). « Haïti vue de la Martinique ». The French Review 77 (6): 1166–1180. ISSN 0016-111X. 
  6. « Accession de François Duvalier à la présidence de Haïti | Evenements | Perspective Monde ». Retrieved 2024-04-23. 
  7. Roupert, Catherine Ève (2019). « 13. Les Duvalier, la tentation du pire ». Le Siècle des dictateurs. Hors collection (in français) (Paris: Perrin): 237–254. ISBN 978-2-262-07710-5. 
  8. « Photo: Duvalier recevant le sash Présidentiel du Général Antonio Thrasybule Kébreau | L'ère de Papa Doc Duvalier. album | Pikliz.com | Fotki.com, photo and video sharing made easy. ». Retrieved 2024-04-23. 

Lyen deyò modifye