Filozofi: Diferans ant vèsyon yo

Contenu supprimé Contenu ajouté
Gilles2014 (diskisyon | kontribisyon)
Gilles2014 (diskisyon | kontribisyon)
Aucun résumé des modifications
Liy 11 :
}}
 
'''Filozofi''' se egzèsis entelektyèl baze sou voyemonte rezonab. Objektif disiplin sa se pou abouti ak yon sistèm ki ka pemetpèmèt kretyen vivan reponn ak keksyon tankou ki wòl nou sou latelatè, kote nou soti, kote nou prale. Nan disiplin sa ki anglobe tout ekzesis entelektyelentelektyèl spekilativespekilativ sa yo, gen branch ki devlope ak yon tradisyon ansyennansyèn ke konvensyonkonvansyon rekonetrekonèt komkòm branch etabli nan domèn filozofik akademik.
 
N ap devlope kounye a branch ke syans sa genyen.
Liy 17 :
== Epistemoloji ==
Branch nan filozofi ki gen pou objektif fouye sou lanati konesans ; setadi bagay nou ka konen, bagay nou paka konen.
genGen plizyeplizyè filozoffilozòf ki travay nan domèn sa-- nonm tankou platoPlaton ak aristotAristote. de filozoffilozòf sa yo reprezante de teoriteyori maje nan epistemoloji. setadi, teoriteyori ideyalis la, ak teyori reyalis la.
nan '''teoriteyori ideyalis''', aderan teoriteyori sa kwe ke vrevrè verite ya ekziste nan yon fomfòm esensyelesansyèl ki transande tout apwoksimasyon nan mond fizik la. genGen menm ideyalis ki di ke sa nou we nan mond fizik la se yon lonbray de fom ideyal la ke nou paka vreman we ak sans komen yo( (zwe, zorey, men, santi, ak goute). pouPou sipotesipòte konsepsyon sa, ideyalis yo gen tandans pran matematik komkòm yon langaj ki pemetpèmèt nou dekouvri plizye bagay nan mond sa, men menmsi nou trase yon seksèk ak instrimanenstriman ki pi presi nan mond lan, nou pap jame vremanvrèman arive preprè ekwasyon seksèk la ki se '''(x-h)^2 + (y-k)^2 = r^2'''( '''h''' ak '''k''' se kowodone pwen sentral seksèk la, '''r''' se reyon seksèk la).Dapre Daprè ideyalis yo, se ekwasyon sa ki vremanvrèman fomfòm esensyelesensyèl yon '''seksèk''' ki egziste selmansèlman nan mond ideyal. yon mond ki ka selmansèlman penetre avekavèk zouti abstreabstrè-mentalmantal.
bagayBagay yo totalman diferan nan kan reyalis la--- yo we bagay la nan yon lotlòt lonevi; pou yo, se opoze ya ki vrevrè, setadi se '''mond sensoryel''' la ki egziste. nonm tankou '''aristot''' kwe ke nan pwen bagay ki egziste an deyodeyò mond lan, se pa mond lan kap eseye fe sans ak ide ya, okontre, dapre filozof reyalis yo, se ide mental la kap eseye fe sans ak vrevrè fom esensyelesansyèl la ki se mond sa. tiTi mesye reyalis yo gen yon lotlòt non ke yo ba yo nan etid akademik filozofik ki se " anpirisis". negNèg sa yo, se negnèg ki kwe nan sa ke yo rele "sipremasi sensoryelsensoryèl", setadi ke tout verite ki gen vale ekzistensyelekzistansyèl irefitab dwe fe pati de mond sa.
konye la nan etid monden filozifik, pa gen okin akademik ki intenalizeentènalize eksklisivman yonn nan teoriteyori sa yo--- paske kompite ki pemet moun etidye de pre fenomen konpleks tankou fraktal, mond fisik pemetpèmèt matematisyen penetre yon paket ide abstreabstrè nan matematik. sa sijere ke gen yon interelasyonenterelasyon ant '''mond abstra''' ya ak '''mond sensoryelsensoryèl''' ke platoPlaton ak aristotAristote te souzestime. daye, listwa resen intelektyelentelektyèl lemond demontre ke gen yon sipepozisyon irefitab nat mond abstreabstrè ya ak mond sensoryel la ( setadi len depann de lot pou avanse nan yon fason ou yon lot)-- reyalis devlope lasyans ak sans yo ke yo itilize nan obsevasyonobsèvasyon syentifiksyantifik yo, men yo bezwen ide matematik yo pou fe sans ak intepreteentèprete ou teorizeteyorize sa yo obseveobsève ya. nanNan ka sa, li fe sans pou fe ke '''verite''' sanble gen yon ale mennen vini ke lap fe ant ''' mond ideyal la''' e ''' mond sensoryelsensoryèl la.'''.
 
== Teyoloji ==
Branch nan filozofi ki etidye bagay ki gen pou li we ak konsepsyon sipenatirelsipenatirèl ; tankou zafezafè bondyeBondye, santa, ak lespri, e relasyon ke entite sa yo sipoze genyen ak kretyen vivan.
gen plizye gwo filozof nan teoloji--- nonm tankou augustin, thomas aquinas.
Augustin sete yon filozof katolik ki posede yon intelek pwisan, li ede leglis katolik evite yon paket pwoblem filozofik tankou paradox aparan nan labib. li se premye filozof kretyen ki asepte ke se pa tout moun ki pa kwe nan jezi ki pral nan lanfe.
li dekouraje tou intepretasyonentèpretasyon literal labib, sitou intepretasyon apokaliptik yo. pa ekzanp, nan komansman listwa legliz kretyennkretyèn lan, se gen yon tendanstandans pou moun lye tout ti ge, ak pwoblem natirelnatirèl kom prev ke retou jeziJezi ap rive sou nou. augustin fe rekonet ke se pou aderan sispann fe bagay konsa paske listwa lemond shajechaje ak ge ant nasyon, shaje ak kalamite ki te pi mal ke sa nou ap we jodi'a menm avan nesans jeziJezi. setadi, le moun pral jije sa, le yo we ke te gen kalamite ki te pi mal, yap pral pase nou nan rizib.
infliyansEnfliyans augustinAugustin ale nan menm agiman nap kont abosyon jodia. pa egzanp, le pret katolik di ke depi nan moman konsepsyon, gen yon nanm ki rantre nan gametgamèt menmsi li reprezante yon selil.
seSe augustinAugustin ki te vinn ak ide sa pou dekouraje infanticidenfantisid elatriye.
men ide sa rankontre yon gwo pwoblempwoblèm nan ka '''vre marasa'''. lasyans prouvepwouve ke '''vre marasa''' soti nan divizyon yon sel gamet--- si augustin di ke '''nanm''' lan indivizibendivizib, eke nanm lan rantre nan moman konsepsyon, alo ka '''vre marasa''' kontredi teoriteyori sa paske li montre ke introdiksyonentrodiksyon enstantane '''nanm''' lan nan moman konsepsyon mityelmanmityèlman eksklisiv ak indivibilite menm '''nanm''' sa. setadi nan ka vrevrè marasa, swa '''nanm''' lan indivizibendivizib, ou li pa rantre nan moman konsepsyon an.
 
== Lojik ==
BranshBranch ki etidye deklasyondeklarasyon ak relasyon deklarasyon sa yo genyen antre yo pou deteminedetèmine vale veridik yo. Nan lojik deklarasyon sa yo gen yon non espesyal ki se "pwopozisyon".
 
Yon nan relasyon ki enpoòtanenpòtan anpil nan lojik se yon pwosepwosesis kognitifkonitif ke yo rele " inferans"enferans".
 
Enferans se pwose ki pemetpèmèt ou fe yon konklizyon dapredaprè sa ou konen ou ou sipoze ou konen.
Sa ou sipoze ou konen an yo rele li "premis".
 
Gen plizyeplizyè enferans, enferans disjonktiv, enferans kondisyonelkondisyonèl.
 
Ekzanp enferans disjonkdivdisjonktiv : gen de moun ki gen kle kay la, se ti mari ak ti poushon. Si potpòt la ouve, se yonn nan yo pou ki ta ouve li.
 
Ti mari okapOkap, li pa Pòtoprens. Setadi, se pa timari ki ouve potpòt. Si se pa timari, fok se ti poushon. Konklizyon sa valid lojikman paske se yon konklizyon ke nou abouti ak li atraveatravè enferans disjonktiv lan.
 
== Etik ==
Branch nan filozofi ki gen pou deteminedetèmine vale moral aksyon yon kretyen vivan. Gen plizyeplizyè sistèm ki devlope pou reponn ak pwoblempwoblèm sa ; men de pi gran sistèm ki domine yo se "konsekanlis" ak "univesalisinivesalis".
 
Diferans maje nan de sistèm sa yo se kijan yo konkli vale moral yo aksyon.