Istwa Ayiti: Diferans ant vèsyon yo

Contenu supprimé Contenu ajouté
Aucun résumé des modifications
Baliz yo : Modifikasyon mobil Modifikasyon nan sitwèb mobil
Gilles2014 (diskisyon | kontribisyon)
Aucun résumé des modifications
Liy 2 :
 
 
*'''Nan orijin nan''', peyi '''Ayiti''' a, sa vle di «Pèl tout Antiy yo», sete lik te peple pa [[Tayino]] yo oubyen [[Arawak]], peple semi-[[sedantè]] pasifik. Lèke [[kristòfKristòf kolonKolon]] akkoste lli pou premye fwa a nan 6 desanm [[1492]], peyi a te konptekonte pwobableman plizyè santèn ki pou milye abitan yo. Kolon touswit reklame zile a pou kouwòn panyòl, nonmen li ''La Isla Española'' ("Island nan Panyòl"), pita nan laten (Ispanyola) se pa tte non [[zile Ayiti a]] sa. Enfliyans franse yo te kòmanse annan 1625, aprè [[Kasik Anri]] te fin libere zile a anba jouk panyòl yon fòme yon [[armé indigjène|lame endijèn]] ki te pran kontwòl lès se espanyòlpanyòl yo te konn pale se yon kominote endyen ak afriken lè fransèFransè vin bezwen pran kontwòl sou sa ki te rele Saint-Domingue-modèn-jou Ayiti-te kòmanse nan 1660. Soti nan 1697, pati lwès zile a te franse ak pati lès la te panyòl. Ayiti te vin youn nan pi rich koloni Lafrans yo, ki te pwodui kantite vas nan sik ak kafe epi depann sou yon sistèm esklav brital pou travay ki nesesè yo. Sèmante nan [[seremoni·Seremoni-an nan bwaBwa kayimanKayiman]], lame endijèn nan ini ak esklav afriken yo pou leve kanpe kont abi fòs etranje yo tte ap fè yo revòlte annan 1791 ak aprè deseni nan batay repiblik endepandan Ayiti a te ofisyèlman pwoklame an 1804.
 
== Istwa anvan arive nan panyòl la ==
Vag siksè nan migran [[arawak]], k ap deplase nò soti nan delta a Orinoco nan Amerik di Sid, rete zile yo nan Karayib la. Anviwon A. 600, tayino a, yon kilti arawak, te rive sou zile a, deplase moun ki te abite anvan yo. Yo òganize nan [[Kasika yo nan Ispanyola|kasika yo]] (chèf), yo chak ki te dirije pa yon kasik (chèf).
 
== Istwa panyòl (1492-1625) ==
Kristòf Kolon te etabli règleman an, La Navidad, tou pretouprè vil la modèn nan [[Kap Ayisyen (komin)|Kap Ayisyen]]. Li te bati sou bwa yo nan bato lli 'yo, Santa María, pandan premye vwayaj li nan desanm 1492. Lè li te retounen nan 1493 sou vwayaj dezyèm l'li li te jwenn tèt li detwi ak tout 39 kolon touye. Repiblik Dominikèn nan 1493. Kapital koloni an te demenaje ale rete nan Santo Domingo nan 1496, sou kòt lwès sid la nan zile a Repiblik Dominikèn prezan. Panyòl la tounen nan lwès Ispanyòl nan 1502, etabli yon aranjman nan Yaguana toupretouprè modèn jou Leogane. Yon règleman dezyèm te etabli nan lane 1504 rele Puerto Real tou pretouprè modèn Fort Liberty - ki nan 1578 te relwe nan yon sit ki tou pretouprè ak chanje non Bayaha.
 
ApreAprè rive nan Ewopeyen yo, popilasyon endijèn La Hispaniola a te soufri anpil nan tou pretouprè disparisyon, nan petèt ka ki pi mal la nan depopulation nan Amerik yo. Yon ipotèz souvan aksepte mòtalite a segondè nan koloni sa a nan pati nan maladi Ewopeyen an ki natif natal yo pa te gen okenn iminite. Yon ti kantite Taínos yo te kapab siviv ak mete kanpe ti bouk yon lòt kote. Panyòl enterè nan Ispanyola te kòmanse dekouraje nan 1520s yo, kòm plis likratif lò ak depo an ajan yo te jwenn nan Meksik ak Amerik di Sid. Apre sa, popilasyon Panyòl Panyòl la te grandi nan yon vitès dousman. [Sitiyasyon ki nesesè]
 
Règleman an nan Yacanagua te boule nan tè a twa fwa nan li jis sou yon egzistans syèk lontan kòm yon aranjman Panyòl, premye pa pirat franse nan 1543, ankò sou 27 me, 1592, pa yon pati 110 ateri fò ki sòti nan yon bato kat Anglè naval squadron ki te dirije pa Christopher Newport nan bato dragon an Golden, ki te detwi tout kay 150 nan règleman an, e finalman pa Panyòl yo tèt yo nan 1605, pou rezon ki etabli anba a.