Seremoni nan bwa Kayiman: Diferans ant vèsyon yo
Contenu supprimé Contenu ajouté
Liy 26 :
== Dewoulman seremoni ==
"Nan lannwit 14 out 1791 lan, nwa e milat, esklav e mawon tout al reyini nan kote sa a sou lobedyans lwa ki pou Ife. Se te tètkole pou tout lwa ki nan Afrik yo, san eksepsyon ki di [[Petwo]], [[Zandò]], [[Kita (vodou)|Kita]], [[Mondong]], [[Kaplaou]], [[Sinigal]], tout lwa yo ki pou dife, ki pou lagè e ki pou viktwa. Tout pwopoze yo pou ede pitit nèg yo e nègrès yo pou yo vin gen libète ann menm tan tè a ki appou vin pou dwa selon lalwa paske yo te vin mete yo la a san se pa te volonte yo. Nou te plis ke drie-san nwa mele ak milat yo. Dessalines tou te prezan e prèske tout gran jeneral yo te la nan asistans lan. Nou te konnen fen e byen n ap gen laviktwa depi nou rete soude youn ak lot. Malgre lapli ap tonbe, nou tout nou te ap tann dekrè lwa yo. [[Agaou]], [[Badè]], [[Sobo]], [[Kevyezo]] te dechennen eleman natirèl yo pou n te ka pwoteje kont soufnantyou e anchatpent kolon yo. Kout loray eklè fè kenken, van yo se te alye nou. Seremoni-an te dewoule selon rityèl la. Manbo Edaise te mete li prè pou li al touye kochon an bay [[Ogoun|Ogoun Feray]], lè ke kristalizasyon ki pou volonte pou viv lib oubyen nou mouri a rive nan nivo ki pi wo degre a, siblimasyon li nèk konkretize li la nan jès
Nou t ap koute atantivman Damballa pa mwayen bouch Jean Baptiste Vixamar Legrand k ap aprann nou : " '''Nwouh praâleihe bwoêd sang''' '''[[damballa]]. Sang khi praàleid bâ ann ow hou kouragjy pou Nwouh viveihe libry oubyen Nwouh mouriehe vanyan garceon ak greine nwouh n'an main n'ow hou...''' Kounya a gason Boukmann pwononse sèman an : "San an t ap koule nan venn yo ki ouvè a, wouj tankou solèy midi. Jenou atè, nou tout ap bwè san sakrifis-boulenèt la (holocauste), aprè ke m te jis pwononse sèman an ke istwa a kenbe e ke de youn vwa fanm ak gason prezan repete an koral:"<ref>La légende des loa Vodou Haïtien. Déita Dépôt Légal #93-06-098 Bibliothèque National d'Haïti</ref>
|