Entegrasyon (matematik): Diferans ant vèsyon yo

Contenu supprimé Contenu ajouté
DjeliJunayid (diskisyon | kontribisyon)
korije fot otograf ak gramatikal
Baliz : Éditeur de wikicode 2017
Liy 1 :
Nan matematik, '''entegrasyon''' oswa kalkil entegral se youn nan de branch yo nan kalkil enfinizimal, lòt la se kalkil diferans.
Entegral yo se itilize nan anpil disiplin syantifik yo, notaman nan fisik pou operasyon de mezi grande yo(longe de yon coub, le, volim, flix), ou nan pwobabilite yo. Itilizasyon miltidisipline fe li yon itil syanntifik fondamental. Se pou sa ki entegrasyon se apwoche nan lekol seconde.,
 
Entegral yo se itilize nan anpil disiplin syantifik yo, notaman nan fisik pou operasyon de mezi grandegrandè yo (longe delongè yon coubkoub, le, volim, flix), ou nan pwobabilite yo. Itilizasyon miltidisiplinemiltidisiplinè fe li yon itilzouti syanntifik fondamental. Se poupoutèt sa ki entegrasyon seabòde apwochedepi nan lekolklas secondesegondè.,
 
Konset entegral la te rafine depi entwodiksyon li a XVIIe syek pa Leibniz ak Newton, pemitan konsa kalkile pou fonksyon pi piti ak mwen regilye. Nou rekont konsa jodi a entegral yo de Riemann, Lebesgue, ou de Kurzell-Henstock. Men tout definisyon sa yo se dako avek kas la de yon fonksyon kontinye sou yon segman.
 
KonsetKonsèp entegral la te rafine depi nan entwodiksyon li anan XVIIe syeksyèk paavèk [[Leibniz]] ak [[Newton]],sa pemitanpèmèt konsatou yo kalkile pou fonksyon piki ki piti ak mwenmwens regilye.Yo Nourankontre rekont konsatou jodi a entegral yo de Riemann, Lebesgue, ou de Kurzell-Henstock. Men tout definisyon sa yo sesanble dakonan avek kas la deka yon fonksyon kontinyekontini sou yon segman.
Senbol la pou represante entegrasyon an se yon "S laj" e nou rele siyen som, siyen d'entegrasyon, siyen entegral, ou entegrate. Li te antwodwi pa Liebniz pou note entegral la.
 
Senbol laSenbòl pou represante entegrasyon an se yon "S lajlong": e<math>\textstyle\int</math>, nouli rele siyensiy somsòm, siyensiy d'entegrasyon, siyensiy entegral, ouoswa entegrateentegratè. Li te antwodwientwodwi pa Liebniz pou note entegral la.
 
== Kas partikliye de fonksyon kontinye sou yon enteval [a, b] ==
Ligne 53 ⟶ 55 :
 
Lot metod yo se posib.
[[Kategori:Matematik]]