Entegrasyon (matematik): Diferans ant vèsyon yo

Contenu supprimé Contenu ajouté
korije fot otograf ak gramatikal
Baliz : Éditeur de wikicode 2017
Liy 4 :
 
 
Konsèp entegral la te rafine depi nan entwodiksyon li nan XVIIe syèk avèk [[Leibniz]] ak [[Newton]],sa pèmèt tou yo kalkile pou fonksyon ki ki piti ak mwens regilye.Yo rankontre tou jodi a entegral Riemann, Lebesgue, ou de Kurzell-Henstock. Men tout definisyon sa yo sanble nan ka yon fonksyon kontiniki kontinye sou yon segman.
 
Senbòl pou represante entegrasyon an se yon "S long": <math>\textstyle\int</math>, li rele siy sòm, siy entegrasyon, siy entegral, oswa entegratè. Li te entwodwi pa Liebniz pou note entegral la.
 
== KasKa partikliye de fonksyon ki kontinye sou yon entevalentèval [a, b] ==
 
=== Kalkile zonzòn ===
[[File:Aire sous la courbe.svg|thumb|Zòn sou koub la]]
Nan yon plan ki gen yon repè katezyèn,yo chwazi kòm initezòn, zòn nan kadrilatè OIKJ kote O se orijin repè a epi I, J ak K se pwen yo nan kowòdone respektif (1; 0), (0; 1) ak (1; 1). ).
Nan yon plan ekipe ak yon repere kartesyen, nou
 
Si ''f'' se yon fonksyon reyelreyèl pozitif kontinye e nou pran valevalè yo nan yon segman ''I'' = [''a'', ''b''], epi entegral de ''f'' la sou ''I'' seki note
 
<math>\int_{x \in I}f(x) dx,
</math>
 
eSe zonzòn sipefisyel seki delimite pa representasyon grafik de ''f'' ela epi pa twa dwat ekwasyon yo ''x = a, x = b, y = 0, eepi'' fonksyon an li menm. Nan yon lot sans, se zon ki nou trouve ant fonksyon an e aks-x.
 
=== Lyen avek primitif yo ===