Aljèb inivèsèl

Aljèb inivèsèl se yon branch lan nan aljèb ki gen pou objektif trete avèk yon fason jeneral e similtane, diferan estrikti aljebrik : gwoup, monoyid, zanno, espas vektoryèl... Li pèmèt pou defini yon fason inifòm tout mòfis, tout sou-estrikti (sougwoup a, soumonoyid, souzanno, sou-espas vektoryèl...), kosyan yo, pwodui yo e objè lib pou estrikti sa a yo.

Nan matematik, anpil tip estrikti aljebrik verifye diferan aksyòm (gwoup, zanno, espas vektoryèl, treyi, aljèb pou Boole, aljèb Lie). Pou differansye tip estrikti yo, nou defini yon nosyon pou mòfis e pou tout konstriksyon estrikti ki se analòg oubyen ki gen yon pakèt pwopriyete analòg (sou-estrikti, kosyan yo, pwodui, kopwodui, objè lib, limit pwojektiv e endiktiv, elt.). Mòfis sa a yo e konstriksyon ki gen anpil pwopriyete ki se sanblab (entèseksyon pou sougwoup, pou souzanno..., an se youn, imaj yon sougwoup, yon souzanno tou, elt., pa yon mòfis ann se youn tou). Nou gen atò defini yon fason jeneral e abstrè estrikti aljebrik yo pou gen pouvwa pou li trete yon fason inifòm konstriksyon sa a yo e pwopriyete sa a yo, e nou gen posiblite, pa lasuit, li konsantre li sou pwopriyete pwòp nan chak grenn ki pou estrikti sa a yo.

Plis ke yon jeneralizasyon ki pou estrikti aljebrik abityèl ki pa te sèvi ke nan aljèb, aljèb inivèsèl gen tou yon pakèt aplikasyon nan lojik e nan enfòmatik. Yon jeneralizasyon pi gwo ankò pou nosyon sa a yo k ap founi pa teyori ki pou kategori yo.

Gade tou modifye

Referans modifye

Lyen deyò modifye