Galvanoplasti: se yon teknik elektwolitik ki itilize pou repwodui objè[1] lè l sèvi avèk yon mwazi ki konekte ak poto negatif yon batri epi se lè sa a kouvri ak yon kouch metal[2]. Pa konfizyon, tèm nan deziyen tou teknik trètman sifas la, galvanosteji ki gen objektif prezève objè a soti nan oksidasyon. Prensip Li se prensip elektwoliz yo itilize pou aplike, pa mwayen yon kouran elektrik kontinyèl, yon depo metalik, sou sifas yon objè, metal la te okòmansman nan fòm katasyon nan solisyon an. yon sòlvan (anjeneral dlo). Teknik sa a se itilize pou repwodui, orneman oswa anbeli yon objè, ki soti nan yon mwazi, oswa pran yon enpresyon sou li.

Pwensip galvanoplastie.

Electroplati metal yo modifye

Anvan ou kapab depoze yon metal, li nesesè etidye konpòtman metal sa a pandan elektwoliz epi an patikilye trase yon entansite-potansyèl koub I=f(E). Pandan elektwodepozisyon, reyaksyon vle a te pote soti nan diminye yon metalik ion men kondisyon yo dwe konsa ke sòlvan an pa redwi. Egzanp rediksyon reyaksyon dlo

H2O     H+ + OH  ;
2 H+ + 2 eH2.

Se konsa, toujou nan ka a nan dlo, liberasyon an nan idwojèn dwe nan yon pi ba potansyèl pase Oksidasyon-rediksyon potansyèl rediksyon metal la tou de sou. materyèl la sipò, men tou sou metal nan tèt li. Egzanp: Yon metal M ak iyon Mn+ ki koresponn li yo dwe depoze sou yon konpoze C. Lage idwojèn trè ba sou konpoze C ak potansyèl rediksyon M. n+pi wo reyaksyon sa a fèt:

Mn+ + n eM.

Metal la rezoud.

Poutan, si sou metal M la ovèrvoltaj lage idwojèn se pi ba pase potansyèl la rediksyon, Lè sa a, tout oswa yon pati nan entansite a yo itilize pou rediksyon nan dlo.

Istwa modifye

 
Dom nan Katedral Saint-Izaak nan Saint Petersburg: estati zanj yo, 6 mèt wotè, yo te fè nan galvanoplastie.

Li posib ke Ejipsyen yo te itilize yon pwosesis menm jan an 3 000 ane de sa pou dekore objè atistik ak kwiv, ki ta eksplike egzistans estati kwiv nan 'trè gwo finesse. Lò te kapab depoze nan poud oswa papye sou estati an bwa ak imèsyon nan yon solisyon kòb kwiv mete ansanm ak kontak ak zenk te kapab pèmèt depozisyon an. Nan fason sa a pa gen okenn bezwen konnen sou elektrisite tèt li. Lè sa a, sipò a ka boule[3]. Women yo te itilize pwosesis sa a tou, dapre ekriti Plini ansyen an.

Referans modifye

  1. (en) Danielle Cachau -Herreillat, Esperyans nan fanmi Réd–Ox: reyisi, eksplwate ak kòmantè sou 55 manipilasyon chimik, (ISBN 978 -2-8041-5213-0)
  2. Sylvain Bellenger, "Galvanoplastie", Encyclopædia Universalis sou entènèt, konsilte 27 Jiyè 2016.
  3. Estoppey-Addor SA - istwa nan orijin yo nan galvanoplastie

Gade tou modifye

Bibliyografi modifye

Atik ki gen rapò modifye

Lyen deyò modifye

Sou lòt pwojè yo :