Lwa pou legalite reyel ant Fanm ak Gason

Lwa No 2014-873 4 Out 2014 pou egalite reyèl ant fanm ak gason se yon lwa franse ki vize konbat inegalite ant fanm ak gason. Li te adopte pa Palman an nan dat 23 jiyè 2014 e li te pibliye nan dat 4 out 20141.[1]

Prezantasyon modifye

Dapre Najat Vallaud-Belkacem, pwojè lwa a se "premye pyès lejislasyon ki adrese egalite ant fanm ak gason nan tout dimansyon li"2: egalite pwofesyonèl, batay kont prekarite, pwoteksyon kont vyolans, imaj fanm nan medya yo, egalite nan medya yo. politik ak nan anviwònman sosyal ak pwofesyonèl. Pou Minis la, se yon kesyon de “mobilize enstitisyon yo ak sosyete an antye” an favè egalite sèks.[2]

Dispozisyon prensipal yo modifye

Chwa gratis nan aktivite: modifye

Pwojè lwa a gen pou objaktif pou ogmante nivo travay fanm yo e pou ankouraje paran yo[3] pataje travay paran yo egalman. Konsa, li refòme konje paran an lè li rezève yon peryòd konje pou dezyèm paran an: dire konje paran an ka pwolonje de sis mwa si dezyèm paran an pran. Apre dekrè ki te pibliye nan Jounal Ofisyèl la an Desanm 2014, dire konje paran an se vre sis mwa si dezyèm paran an pran li pou premye pitit la epi li ogmante a twazan pou dezyèm timoun nan ak omwen 2 zan konje paran pou premye paran an. Li pa posib ankò pou yon paran pran konje paran konplè. Benefis ki pataje ant paran yo (deziyen pa akwonim PrePare[4]) ranplase depi 1 janvye 2015 chwa gratis nan sipleman aktivite[5]. An menm tan, lalwa etabli mekanis pou fasilite metòd gadri ak eksperimantasyon nan peman yon twazyèm pati pou asistan matènèl la, ki pèmèt fanmi ki gen ti revni yo sèvi ak yon metòd gadri endividyèl elèv yo[6].

Konpayi ak egalite pwofesyonèl modifye

Konpayi ki gen plis pase 50 anplwaye ki pa respekte dispozisyon legal yo sou egalite salè ant fanm ak gason ta ka refize aksè nan kontra piblik. Sou yon bò, konpayi ki pa respekte dispozisyon legal yo sou egalite pwofesyonèl oswa ki dwe kondane pou diskriminasyon yo te refize aksè nan kontra piblik depi 1 Desanm 2014.

Nan lòt men an, 40% nan fanm yo pral gen konpoze konsèy yo nan direktè gwo konpayi yo. Obligasyon sa a dwe reyalize nan 2020 pou konpayi ki gen 250 a 499 anplwaye ak ki gen plis pase € 50 milyon dola nan woulman.

Yon lis ki mete aksan sou feminizasyon nan kò yo nan gouvènman an nan gwo konpayi yo te pibliye depi 2015. Dapre Pascale Boistard, "Lafrans se nan tèt la an Ewòp an tèm de feminizasyon nan kò yo ki dirije nan konpayi yo, inegalite salè yo ap tonbe de fwa pi vit. an Frans tankou nan rès Ewòp la, nou dwe kontinye aji ak mobilize tout sosyete a".

Referans modifye

  1. Dossier législatif : «  » [archive], sur senat.fr (consulté le 18 novembre 2014). ↑ Revenir plus haut en :a et b
  2. «  » [archive], sur Vie-publique.fr (consulté le 6 mars 2014)
  3. «  » [archive], sur Vie-publique.fr (consulté le 6 mars 2014)
  4. «  » [archive], sur service-public.fr (consulté le 26 novembre 2019).
  5. «  » [archive], sur www.legifrance.gouv.fr (consulté le 18 mai 2016)
  6. «  » [archive], sur www.legifrance.gouv.fr (consulté le 18 mai 2016)