Agresyon seksyèl

Agresyon seksyèl vle di nenpòt zak seksyèl ki pa konsantman, ki enplike manyen pati entim kò imen an san yo pa dakò klè viktim nan.

Sèn agresyon, Gran Dans Lanmò Moun Vivant yo, Martin Van Maele gravure, 1905.

Prezantasyon modifye

Nan kèk peyi, lalwa endike ke atak la dwe enpoze pa fòs fizik oswa sikolojik yo dwe konsidere kòm yon krimModèl:Refnec. Sepandan, li rete difisil pou pwoteje ak defann tèt ou, sitou lè agresè a itilize kontwòl ak pouvwa.Modèl:Refnec

Atak seksyèl pa fòse se lejislasyon nan pifò peyi yo epi jeneralman konsidere kòm yon krim. Sa a pa patikilyèman ka a nan Kanada kote fòse se pa yon kritè pou karakterize zak agresyon seksyèl[1].

Kèk jidiksyon trete separeman agresyon ki enplike penetrasyon, ki deziyen espesyalman kòm vyòl epi ki reprezante yon krim seksyèl.

Metòd yo itilize modifye

Manipilasyon mantal modifye

Gen kèk viktim ki te fè eksperyans manipilasyon mantal ki te sibi yo nan agresyon seksyèl. Metòd sa yo gen avantaj pou atakè yo nan diminye risk pou yo plent viktim yo. Manipilasyon sa yo pwovoke epi kite yon santiman kopabilite nan kèk viktim, menmsi yo pa gen anyen pou yo wont.

Gen kèk agresyon seksyèl ki ka komèt anba laparans medikaman, pa egzanp lè w fè egzamen jenital oswa tete san konsantman pasyan an, pa abi otorite, abi konfyans , abi feblès oswa pa sipriz, oswa menm lè ekzamen medikal ki te dakò ak tout libète a se detounen pa otè li a soti nan objektif medikal li pou yon rezon seksyèl. An Frans, lwa presize ke "pa gen okenn pwosedi oswa tretman medikal fèt san konsantman gratis e enfòme moun nan epi konsantman sa a ka anile nenpòt ki lè.” Modèl:Pasaj Evazif.

Vyolans seksyèl ak dwòg modifye

Sèten dwòg ak medikaman, yo rele "date vyòl dwòg", pafwa yo itilize pou komèt agresyon seksyèl, pa egzanp pou fè viktim nan dòmi, pwovoke amnesia, oswa siprime ap. Medikaman ak medikaman sa yo gen ladan GHB, GBL (ki transfòme an GHB yon fwa nan kò a), Rohypnol ak divès kalite tablèt pou dòmi.

Dwòg sa yo anjeneral dilye nan alkòl oswa bwason ki gen sik. Melanje li ak alkòl ka anpeche viktim nan vin sispèk apre reveye, paske dòmi oswa amnesia ka parèt tankou yon efè alkòl.

alkòl se tou yon dezenhibitor ki ka, sou yon bò, fasilite agresè a pran aksyon epi, yon lòt bò, redwi mwayen defans atakè a. agrese[2] .

Estatistik modifye

Nan Quebec modifye

Nan Quebec, youn sou twa fanm ap soufri agresyon seksyèl pandan lavi yo. Pandan ke youn sou 6 gason ta sibi agresyon seksyèl pandan lavi yo[3]. An 2019, kantite agresyon seksyèl yo rapòte se te 5,722[4]. Sèks viktim nan ak atakè a pa te espesifye. Yo te rapòte 1,518 plis atak pase an 2010. Se poutèt sa, gen yon ogmantasyon nan kantite viktim agresyon seksyèl, oswa yo oze rapòte pi plis ak plis bay otorite lapolis yo. Sepandan, yo estime ke mwens pase 10% nan agresyon seksyèl ki gen eksperyans pa granmoun yo rapòte ak anrejistre pa sèvis sekirite yo[5].

Gouvènman Quebec sibvansyone plizyè komite ekspè pou yo ka idantifye solisyon posib pou ankouraje viktim agresyon seksyèl yo denonse jistis kont yo[6],[7].

An 2020, yo te soumèt yon rapò ki rele Rebati konfyans, ki t ap mennen ankèt sou sipò pou viktim atak seksyèl ak vyolans domestik. Sa a te andose pa plizyè figi nan politik Quebec, tankou Isabelle Charest, Minis pou Edikasyon ak Minis Kondisyon Fanm yo. Li trase yon lis 190 rekòmandasyon ki ta itil pou moun ki viktim agresyon seksyèl ak vyolans domestikModèl:Referans vle.

Rekòmandasyon yo kouvri, pami lòt bagay, fasilite aksè nan sistèm jidisyè. Sa ka fèt ak pwovizyon tradiktè ki disponib, lè viktim nan pa ka eksprime tèt yo an franse. Yon lòt solisyon ta dwe fasilite lyen ant resous sikolojik, jidisyè ak medikal.

Yo sijere pote imanizasyon nan sistèm jidisyè a. Pami lòt bagay, nan bay viktim nan pi bon sipò. Sa a frajil emosyonèlman, klima frijid tribinal yo kapab yon sous estrès ki pa ta ede viktim nan byen bay temwayaj yo.

Finalman, pou byen satisfè tout bezwen viktim vyolans domestik ak agresyon seksyèl, rapò a ofri lide pou kreye yon tribinal espesyalize nan zafè sa a. Vreman vre, yon espesyalizasyon nan anplwaye ki antoure ak sipòte viktim nan ta klèman benefisye pou yo. Ta gen mwens prejije anvè yo epi sèvis yo ofri a ta pi bon kalite.Modèl:Referans vle

An Frans modifye

An 2016, premye rezilta yo. nan sondaj Virage yo montre prèske 580,000 fanm ak 197,000 gason ki gen laj 20 a 69 an se viktim vyolans seksyèl chak ane an Frans (ki gen ladan yo vyòl ak tantativ vyòl, men eksepte asèlman seksyèl ak ekzibisyonism). Youn nan sèt fanm (14.5%) ak youn sou vennsenk gason (3.9%) di ke yo te fè eksperyans omwen yon fòm agresyon seksyèl pandan lavi yo (eksepte asèlman ak ekzibisyonism) . Sondaj sa a presize kontèks la (fanmi, etid, koup, travay, espas piblik) ak laj atak yo fèt[8],[9]. Majorite vyolans rive nan anfans oswa adolesans.

Ankèt viktimizasyon ki te fèt nan rejyon Île-de-France depi ane 2001 montre yon estabilite jeneral (anviwon 0.8% moun ki te kesyone yo te deklare yo te viktim agresyon seksyèl pandan twazan anvan ankèt la), ak sepandan yon ogmantasyon san parèy an 2017 nan kontèks Afè Weinstein ak Mouvman MeToo, ki te ankouraje yon libere lapawòl. Majorite viktim yo te konnen otè atak la. Konsènan atak andeyò kay la, viktim yo pi souvan jèn ak pòv yo pi souvan[10].

Inyon Ewopeyen modifye

Estatistik Ewopeyen ki soti nan Eurostat itilize klasifikasyon entènasyonal ICCS la[11] ki konsidere separeman agresyon seksyèl (ICCS kòd 03012) ak vyòl (ICCS kòd 03011) (kontrèman ak lwa franse).

Devwa pa peyi modifye

Lalwa franse modifye

Nan lwa franse, "nenpòt agresyon seksyèl ki fèt ak vyolans, fòse, menas oswa sipriz se yon agresyon seksyèl"[12].

Kòd Penal fè distenksyon:

  • "Kadejak", krim ki karakterize pa yon zak penetrasyon (e konsa [[Tribinal Asis (Lafrans)|tribinal asiz) jije sa a] ]), sijè paragraf 1 nan seksyon III nan Kòd Penal la;
  • ak "lòt agresyon seksyèl", sijè dezyèm paragraf la epi ki se zak agresyon seksyèl stricto sensu, ofans [[Tribinal Koreksyon (Frans)|Tribinal Koreksyon an ] ].

Lwa Kanadyen modifye

Dapre lwa kriminèl Kanadyen, agresyon seksyèl se yon ofans kriminèl dapre seksyon 271 a 273 nan Kòd Kriminèl. Lwa kriminèl fè distenksyon ant agresyon seksyèl, agresyon seksyèl grav ak atak seksyèl ak yon zam. Jijman an R. vs. Ewanchuk[13],[1] se desizyon prensipal Tribinal Siprèm lan sou règ konsantman konsènan agresyon seksyèl.

Lwa Japonè modifye

Nan Japon, fanm yo patikilyèman viktim Chikan, yon tèm yo itilize souvan nan Japon pou deziyen moun ki komèt [[Manyen seksyèl|manyen] ] sou fanm ak tifi nan transpò piblik.

Konsènan lejislasyon an, lwa 1907 ki gen rapò ak ofans seksyèl te rete san chanjman jiska 2017.

Palman an te refòme li, olye de twa zan nan prizon, atakè yo kounye a fè fas a senk ane. Definisyon vyòl la te elaji. Anplis de sa, otorite yo pral kapab lanse envestigasyon san yo pa depoze yon plent anvan.

Galeri modifye

Nòt ak referans modifye

  1. 1,0 et 1,1 INSPQ Canadian Criminal Code Online
  2. (en) « Alkòl ak agresyon seksyèl », Rechèch sou Alkòl ak Sante, vol. 25,‎ , p. 43-51 (PMID 11496965).
  3. « Statistiques », sur cpivas.com, 2020 -10-14
  4. Ministè Sekirite Piblik Quebec, « Krim nan Quebec: tandans prensipal 2019 »,
  5. Gouvènman Quebec, « Estatistik - echèl granmoun », sur INSPQ
  6. « Komite ekspè sou sipò pou viktim agresyon seksyèl ak vyolans domestik », sur Ministè Jistis
  7. Jean-François Néron, « Girard bidjè: lajan kont abi seksyèl »,
  8. « Kayòl ak agresyon seksyèl an Frans », Popilasyon ak Sosyete,‎ .
  9. « Vyolans seksyèl, mal yo dènye », Libération,‎ 2016 -11-24.
  10. (en) « “Ensekirite”, yon epouvantay elektoral yo dwe retire. min », sur The Conversation,
  11. « Anrejistre ofans pa kalite ofans - done polis », sur ec.europa.eu
  12. « Kòd Penal »
  13. [1999] 1 RCS 330

Apendis modifye

Sou lòt pwojè yo :

Atik ki gen rapò modifye