Constantin Stanislavski

Constantin Stanislavski
Image illustrative de l’article Constantin Stanislavski
Fonksyon aktè, metè an sèn, pwofesè
Nesans
Moskou
Lanmò (ak 75 ane)
Moskou Risi
Nasyonalite Anpi Ris ak Inyon Sovyetik
Domèn teyat

Constantin Sergueïevitch Stanislavski (an ris : Константин Сергеевич Станиславский),rele Konstantin Sergeyevich Alexeyev, ki fèt 5 janvye 1863 nan Moskou (Risi) epi ki mouri nan menm vil la 7 out 1938, se yon aktè, metè an sèn ak pwofesè ris answit sovyetik.

Li se kreyatè a, avèk Vladimir Nemirovitch-Danchenko, teyat "Théâtre d'art Moskou" ak li se otè a Ma vie dans l'art, La Formation de l'acteur ak La Construction du personnage. Ansèyman li a, ki baze sou memwa afektif ak eksperyans pèsonèl aktè yo, miyò enfliyanse pi popilè kou aktè Nouyòk "Actors Studio" pa Lee Strasberg ak Elia Kazan.

Stanislavski pral pami premye trèz (13) moun ki nan domèn kilti yo te resevwa tit la "Artiste du peuple de l'URSS" (Atis Pèp la nan Inyon Sovyetik) an 1936.

Biyografi modifye

 
Constantin Stanislavski nan La Locandiera de Goldoni an 1898.

Constantin Stanislavski te soti nan yon fanmi rich nan boujwazi moskovit la, Alexeïevs yo [1], ki te gen pwopryete Lyubimovka,[2] kote li te pase bon vakans jèn. Li te marye ak Marie Liline an 1899.

Constantin Stanislavski se te yon nonm ki te vrèman angaje nan atizay li. Jwe san patipri, jwe vre se te mani li. Pran avantaj de èd esponsò yo, li te kapab devlope atizay li pandan deseni.

Stanislavski devlope jan li jwe wòl li yo nan lòd yo satisfè egzijans yo natiralis nan otè tankou Anton Tchekhov ak Maxim Gorki . Stanislavski te san dout tou enspire pa aktè ak yon aji trè klasik. Stella Adler, yon pwofesè teyat ameriken ki te travay avèk Stanislavski, te konsidere li kòm yon nonm tradisyon enspire an patikilye pa commedia dell'arte .

Dabò Stanislavski devlope yon teyori teyat ki baze sou enkonsyan an, Epitou, li t'ap chache ki jan yo atenn verite a nan teyat la lè yo kòmanse nan konpòtman fizik ki kòrèk. Li ta renmen jwenn yon sentèz de (2) apwòch sa yo men li te mouri anvan li reyalize li.

Posterite modifye

Stanislavski ofri yon kalite jwe nan teyat, leje, sansib, imen. Li te kreyatif parapò ak 19yèm syèk la. Stanislavski se toujou nan aktyalite. Plizyè nan elèv li yo te kontribye nan nesans teyat ris la avangad nan ane yo 1905 - 1939, pi popilè li te ye a se Vsevolod Meyerhold .

Nan ane 1930 yo - ane 1950 yo, pwopagann Stalinis te itilize eritaj Stanislavsky a ak, sitou, t'ap nonmen non li pou rezon ki pa gen anyen fè ak konviksyon atistik oswa politik li. Teyori li yo te defòme ak pi piti jenerasyon gason teyat nan Risi Sovyetik la ak Ewòp Santral vire do ba yo. Yon senpozyòm òganize de 2 pou rive 6 novanm 1988 pa CAC de Montreuil nan Pari, nan Centre Pompidou, nan prezans yon gwo delegasyon ki soti nan Teyat Stanislavski nan Moskou ak anpil zetwal teyat ameriken ak sinema, analize rezon ak mekanis abi sa yo.

Enterè Ameriken nan teyori Stanislavski yo te fò depi vwayaj konpayi li a nan peyi Etazini an 1923-1924. Lee Strasberg ak eritye li yo, sitou Elia Kazan, te aplike teyori Stanislavski nan jan aktè jwe avèk efè sikolojik nan pi popilè Actors Studio . Sepandan, gen pwen dezakò ant aktè ameriken ak aktè ris yo. Aktè ris souvan repwoche aktè ameriken yo pou bese pèsonaj la nan nivo yo, sa ki dilye enterè powetik ak epik nan banalite nan lavi chak jou yo. Aktè a ta dwe konsidere la kòm yon kalite machin a jete metè an sèn a ki dwe kapab kontwole kò li mekanikman pou jwenn mouvman yo ak atitid la endike pa senaryo a. Aktè eritye Stanislavski yo santi se devwa yo pou yo monte nan nivo pèsonaj yo. Se poutèt sa, aktè a dwe plonje tèt li nan memwa afektif li, entènize tèt li, kreye yon sot pase pou pèsonaj li epi aji kòmsi li tap viv nan prezan li.

Nan Lachin, reyalizatris Sun Weishi ka pwopaje lide Constantin Stanislavski [3] .

Michael Chekhov (neve Anton Chekhov ), youn nan etidyan li yo, ta retravay teyori li sou fòmasyon aktè ak kreyasyon pèsonaj epi modènize yo : « Sistèm Stanislavski, devlope pa Stanislavski pandan tout lavi li nan atizay la, rete yon referans pou pratik teyat atravè mond lan.

 
Konstantin Stanislavsky.

Piblikasyon modifye

Bibliyografi modifye

  • Lew Bogdan, Stanislavski, Le Roman théâtral du siècle, koleksyon "Les Voies de l'acteur", edisyon L'Entretemps, (ISBN 2-912877-01-6)
  • Marie-Christine Autant-Mathieu, La Ligne des actions physiques, Les entraînements et les répétitions de Stanislavski, edisyon L'Entretemps, 2008, (ISBN 978-2-912877-67-3)

Gade tou modifye

Rekonpans modifye

  • Ordre de Lénine
  • Ordre du Drapeau rouge du Travail
  • Artiste du peuple de l'URSS
  • Ordre de l'Aigle rouge

Referans modifye

  1. Elle avait fait fortune dans le travail du cuivre et de l'argent.
  2. Il prête son domaine à Anton Tchekhov à l'été 1902 qui s'en inspire pour La Cerisaie.
  3. Ning Zhang, L'appropriation par la Chine du théâtre occidental

Lyen deyò modifye