Istwa Ayiti: Diferans ant vèsyon yo

Contenu supprimé Contenu ajouté
Graenmairyen (diskisyon | kontribisyon)
Baliz yo : Modifikasyon mobil Modifikasyon nan sitwèb mobil
Graenmairyen (diskisyon | kontribisyon)
Baliz yo : Modifikasyon mobil Modifikasyon nan sitwèb mobil
Liy 11 :
 
== Istwa panyòl (1492-1625) ==
[[Kristòf Kolon]] te etabli règleman an, La Navidad, touprè vil la modènmki nanvin [[Kap Ayisyen (komin)|Kap Ayisyen]] jounen jodi a. Li te bati souak bwa yo nan bato li yo ki te fè nofraj, Santa María, pandan premye vwayaj li nan mwa desanm 1492. Lè li te retounen nan 1493 sou vwayajfezyèm dezyèmvwayaj li li te jwenn tèt li detwi ak tout 39 kolon touye. RepiblikIsabella Dominikèn nan 1493. Kapital koloni an te demenaje ale rete nanvin Santo Domingo nanamn 1496, sou kòt lwès sid la nan zile[[Zile aAyiti Repiblik Dominikèn prezana]]. Panyòl la tounen nan lwès Ispanyòl nan 1502, etabli yon aranjman nan Yaguana touprè modèn jou Leogane. Yon règleman dezyèm te etabli nan lane 1504 rele Puerto Real touprè modèn Fort Liberty - ki nan 1578 te relwe nan yon sit ki touprè ak chanje non Bayaha.
 
Aprè rive nan Ewopeyen yo, popilasyon endijèn La Hispaniola a te soufri anpil nan touprè disparisyon, nan petèt ka ki pi mal la nan depopilasyon nan Amerik yo. Yon ipotèz souvan aksepte mòtalite a segondè nan koloni sa a nan pati nan maladi Ewopeyen an ki natif natal yo pa te gen okenn iminite. Yon ti kantite Tayino yo te kapab siviv ak mete kanpe ti bouk yon lòt kote. Panyòl enterè nan Ispanyola te kòmanse dekouraje nan ane 1520 yo, kòm plis likratif lò ak depo an ajan yo te jwenn nan Meksik ak Amerik disid. Apre sa, popilasyon Panyòl Panyòl la te grandi nan yon vitès dousman. [Sitiyasyon ki nesesè]