François Capois

François Capois
Image illustrative de l’article François Capois
Fonksyon Militè, jeneral
Nesans
Pòdpè
Lanmò
LimonadAyiti
Nasyonalite ayisyen
Domèn Lame
Rekonpans Ofisye, Lyetnan, Kapitèn
Konpleman
Remak Brav ak defansif

François Cappouet ou François Capois (rele tou Capois-La-Mort) (an kreyòl ayisyen ː Franswa Kapwa), ki fèt nan lane 1766 nan Pòdpè, asasinen nan lane 1806 sou lòd Henri Christophe touprè Limonad, se yon ofisye nan lame endijèn Ayiti pandan Revolisyon Ayisyen ak gayan nan Batay Vètyè. Li koupe tèt Rochambeau 20 novanm 1803 nan Vètyè.

Li te pitit gason yon nonm lib te viv nan domèn rich sete yon gwo plantè kote achtè franse te konn achte pou piyaj pou al vann nan metwopòl la aprè Fransè yo te vin sezi domèn sa a kote non li "Cappouet" te vin Capoix pou fanmi li pa defòmasyon lengwistik.

An 1793, li jwenn rezistans lan kont esklavajis la ak Fransè yo aprè pasaj Tousen Louvèti nan Pòdpè.

Li engaje kò li nan lame endijèn nan te fòme, lè li te touye tout gwoup lame panyòl. Lame a vin kòmande pa Jacques Maurepas. Capois vin ofisye avèk eksplwa ak li te bon gerye kont twoup fransèz pandan Ekspedisyon nan Sen Domeng. Li pase grad nan senp sòlda pou rive lyetnan, epi kapitèn. Li ganyen tou non "Kappwoêd Lanmòrha" akòz kouraj li, lè li koupe tèt Rochambeau nan Vètyè.

Istwa non modifye

Kapwaveli Lanmo Audige ki fè alyans ak Bondye ayisyen souvan yo konn di tou Kapwa Lanmò asimilasyon ak Anj Gabriyèl ak chak aksyon jiskaske Kapwaveli vin ranplase pa Kapwa Lanmò non ki vle di sila a ki pa ka mouri men kap bay moun lanmò.

Biyografi modifye

François Capois fèt nan lane 1766 sou abitasyon ki sitiye nan tèt mòn Pòdpè. Li te pitit gason yon rich ak selèb plantè ki te chavire Panyòl. Pa alterasyon fonetik ak defòmasyon lang tayino, non li te souvan defòme ak ekri Kapwoedo, Kapoed oubyen Kappoueto.

Daprè istoryen Céligny Ardouin, François Capois gen yon frè ki rele José Capois ki bay li konsèy ak ansèyman. François Capois kòmanse karyè militè li anba otorite jeneral Lavaux. Nan lane 1793, li rejwenn rezistans lan kont esklavaj lan, aprè pasaj la Toussaint Louverture nan Pòdpè.

Anba otorite kolonèl Jacques Maurepas, François Capois vin lyetnan 9yèm demi-brigad. Yon ti tan aprè, Capois travay pou vin kapitèn nan 3yèm batayon, ki pa te janm patisipe nan lagè sivil nan sid Sen Donmeng, ant Joseph André Rigaud ak Toussaint Louverture.

Li te goumen malgre menm lè Rigaud akòz yon soulèvman ki te ap dewoule nan nòdwès anba otorite Lubin Golard. Nan mwa fevriye 1802, Capois nan tèt la yon santèn nonm 9yèm demi-brigad kòmande yon anbiskad sou mòn Koupe Aubert, yon sektè , anviwonan vil Pòdpè. Pandan anbiskad sa a Capois te pran yon bal nan janm li.

Istoryen ak savan modifye

Istoryen ak savan Beaubrun Ardouin eksplike aprè soumisyon Morpas nan fonksyon jeneral Debelle nan dat 26 fevriye 1802; François Capois pa te pase nan grad Eta-majò kapitèn jeneral Leclerc pou yon bon bout tan.


Trayizon modifye

10 oktòb 1806, lavèy asasina Dessalines, Henri Christophe, ki te pè Jeneral François Capois plis pase tout tan e ki te wè nan li yon pwobab rival politik aprè lanmò espere anperè a, te panse moman apwopriye pou fè li disparèt. François Capois te sou wout pou Kap-Ayisyen, lè, toupre vilaj Limonad, li te wè jeneral Romain ak Dartiguenave osi byen ke adjwen jeneral Gérard sou wout li. Trè kontan, ewo nan Vètyè te vle salye Jeneral Romain pa dousman pwolonje men li li. Se nan moman sa a adjidan Jeneral Gérard te mete sab sou li.

Par subséquent, cela crée de la jalousie et de l’envie auprès de certains congénères qui se sont battus à ses côtés, lors de la guerre de l’indépendance, notamment Henri Christophe. Or, François Cappoix fait preuve de beaucoup d’humanisme et de réalisme au niveau socio-personnel et dans sa gestion administrative. Il refuse d’appliquer avec promptitude des mesures sur la coordination des travaux forcés, comme le relate une lettre du 11 avril 1806 pour l’agrandissement du vieux fort colonial de la Ferrière. D’autre part, Cappoix désapprouve, par une lettre rédigée en date du 26 juin 1806, le manque d’entregent, l’absence de tact  et le barbarisme d’Henri Christophe face aux indigjèny espányòl-io.  C’est alors qu’Henri Christophe  enverra plusieurs espions surveillés, tous les faits et gestes de Cappoix pendant une période ciblée. Fen komantè -->

Omaj aprè lanmò modifye

Malgre lanmò toudenkou li a laj 46 an, François Cappoix kite yon eritaj ak yon eritaj ki toujou briye 214 ane apre nan psyche plizyè Ayisyen ki fidèl ak sikoloji anti-kolonyal, ideoloji Desalinien, paradigm anti-esklavaj ak animis la. mantalite. Ki sa ki wè nan sèten reyalizasyon ki fèt nan sektè kiltirèl, edikasyon ak filozofik, nan nivo nasyonal ak entènasyonal.[1] [2] Louis Anthony Dauphin, Le Mystère et le Symbolisme de La Vilokan la rencontre de deux mondes : [3]

Referans modifye

  1. NB: La dissertation qui précède a été entièrement rédigée par Capois Lamort (Vlad Al-Jaww Delva), B.A en Histoire de l’UQAM (Université du Québec à Montréal)
  2. Sous: François Dalencour, Biographie du général François Cappoix ( Le Héros de la Bataille de Vertières du 18 novembre 1803) , éd. Presses Nationales d’Haïti,  1956
  3. https://web.archive.org/web/20171204203224/http://lenouvelliste.com/lenouvelliste/article/53324/Le-mystere-et-le-symbolisme-de-La-Vilokan-la-rencontre-de-deux-mondes Bethony Dupont, Jean-Jacques Dessalines: Itinéraire d’un révolutionnaire, éd. L’Harmattan, 2006 Guerdy Jacques Préval, Histoire d’ Haïti  La Nôtre, éd. Histoires Nouvelles, 2008

Lyen deyò modifye