Idantite politik

Idantite politik se yon fòm idantite sosyal ki make manm nan sèten gwoup ki gen an komen yon batay pou yon sèten fòm pouvwa. Sa ka fè moun nan gen yon idantifikasyon ak yon pati politik men sa konsène egalman pozisyon y ap pran yo ki relativ nan zafè kesyon politik spesifik yo, nan pozisyon yo ki gen rapò ak nasyonalizm, aktout relasyon entèyetnik oubyen ka debann aks ideyolojik pi abstrè.

Tout idantite politik devlope li kay yon moun e evolye amezi tan an ap pase. Nan tit sa a, ki pou anpil rechèch se bagay enteresan ak enflyans parantal nan idantifikasyon politik moun nan. Alpilwen sosyalizasyon ak politik konsènan fanmi moun nan sòti, enflyans lan sou tout tip idantite ki pou faktè pèsonèl tankou jenetik oubyen sèten trè pèsonalite ki gen egalman fè pale anpil nan deba yo.

Tout pandan yon moun ap viv e ak eksperyans, sèten moun ki rive fè pran trajektwa politik patikilyè e pafwa nan chanje idantifikasyon politik. Pati Nasyonal ak Pati Liberal se de (2) fòm ak tandans ki ka pran idantite politik yo.

Yon moun ka enfliyanse kòz fanmi li oubyen li menm, sèten faktè pi jeneralize ka egalman gen yon enpak sou idantite politik de yon endividi. Nan zafè sa a, tout moun antre li nan yon kontèks istorik, yon kilti, yon sistèm politik, yon jenerasyon ki pa manke egzèse yon enfliyans sou mani kote li ye a nan zafè politik la.

Nan baz tout yon seri de konpòtman, idantite politik se yo ki gen anpil enplikasyon tankou mobilizasyon kolektiv ak karaktè politik oubyen ankò konpòtman lè gen vòt.  

Definisyon idantite politik modifye

Lè liv anlè sikoloji politik The American Voter te pibliye, idantite politik, ak an patikilye idantite patizàn, te dekri tankou atachman afektif bòkot kèk gwoup sosyal. Sepandan, anpil definisyon idantite politik kapab resanse, pwovin byen tou syans politik[1] ke sikoloji. Literati a sanble kan menm akòde li sou lide ke idantite politik la se yon fòm idantite sosyal make apatenans lan ak sèten gwoup ki gen an komen yon konba pou pouvwa a. Sa a ka rekouvri yon idantifikasyon ak yon pati politik men konsène egalman pozisyonman relatif ak debann kesyon politik espesifik, aktout pozisyon yo pa rapò ak nasyonalis, aktout relasyon entèyetnik oubyen ak debann aks ideyolojik plis abstrè.

Nan sa ki konsène sikoloji politik la, aparisyon debann teyori relativ ak idantite sosyal pandan ane 1986 yo gen pèmi yon reyentèpretasyon pou idantite politik an tèm atachman ak debann gwoup sosyal. Nan tit sa a, aparisyon pou kad tounèf sa a nan teyorik gen pèmi yon pi bon pouvwa prediktif nan ega ki pou konpòtman e debann atitid politik debann endividi.

Youn nan apò prensipal kouran teyorik sa a li endike posibilite a pou chak moun kapab relye yo nan anpil gwoup nenpòt moman. Sikonstans yo ki pou moman detèmine atò kategori ki se retenue par l'individu pour entèprete enviwonnman an. Nan kontèks sa a, idantite politik la se nan tou pa li yon fòm posib pou idantite sosyal pami lòt yo.

Devlopman idantite politik modifye

Sosyalizasyon modifye

 
Nivo politizasyon paran an ekszèse yon enfliyans konsekan sou zafè transmisyon idantite politik timoun yo.

Nan mezi kote atitid politik yo fè prèv stabilite remakab tout longè vi a[2], travay pou oryantasyon politik yo pandan premye àne ekszitans lan se yon enpòtans fondamantal pou detèmine pozisyon yo ki appou kenbe apresa[3].

Nan sa k konsène oryantasyon patizàn yo, direksyon idantifikasyon ak yon pati develope l pandan peryòd anvan an laj majè a san pou otan akonpànye l ak yon ideyoloji elabore. Fòm idantifikasyon sa-a se faktè a ki pi puisan ki pèmèt pou predi entansyon yo pou vote e pozisyon sou debann kesyon politik ki pi presiz. Fòs ki pou idantifikasyon patizàn nan aksantye l kanta li-menm avèk laj, ofiramezi ke eskanmòtè a ap travay pou gen eksperyans lan pa rapò ak sistèm elektoral la[4].

Pandan longtan yo,transmisyon parantal la te konsidere kòm yon eleman santral nan elaborasyon ak identite politik pou timoun yo a. Li te konsidere ke« yon nonm se lik ne nan pati politik li-a toukòm se lik ne nan pwobab lavni ki pou legliz paran l yo[5]. » Pandansa, rechèch yo ki pi resan endike ke similarite pozisyon politik paran-timoun dekwat pandan premye àne ki pou laj majè pou desandans lan, sa k siyifi ke preferans politik la pou timoun yo jwe nan moman sa-a yon wòl pi enpòtan kanta idantifikasyon yo a pou patizàn[6],[7].


Faktè endividyèl lye ak idantite politik modifye

Aksyon politik modifye

Referans modifye

  1. koudeta 2004.
  2. Modèl:Article.
  3. (en) A. Campbell, P.E. Converse, W.E. Miller ak D.E Stockes, The American Voter, Chicago, Illinois, University of Chicago Press, .
  4. (en) P.E. Converse, The Dynamics of party support : Cohort-analysing party identification, Beverly Hills, Californie, Sage, .
  5. (en) H.H. Hyman, Political Socialization, Glencoe, IL, Free Press, .
  6. Modèl:Article
  7. Modèl:Article

Lyen deyò modifye