Suzanne Césaire

Suzanne Césaire
Image illustrative de l’article Suzanne Césaire
Nesans
Matinik
Lanmò
Nasyonalite franse

Suzanne Roussy, rele Suzanne Césaire, ki fèt 11 out 1915 nan "Poterie aux Trois-Îlets" nan Matinik epi ki mouri 16 me 1966 nan depatman Yvelines (Frans), se yon fanm ekriven matinikèz.

Biyografi modifye

Pitit fi yon pwofesè, Flore William ak yon anplwaye nan yon faktori sik, Benoit Roussi, Suzanne te yon etidyan nan École normale supérieure nan lane 1936 lè li te rankontre Aimé Cesaire, yon ekriven-politisyen. Yo marye 10 jiyè 1937. Yo te gen sis pitit. An 1938, nan fen etid li yo, li te retounen nan Matinik e li te anseye nan lekòl segondè Victor-Schœlcher nan Fòd Fwans.

Li te ko-fondatris nan lane 1941, avèk mari li ak René Ménil nan magazin Tropiques. Nan detansyon administratif nan Matinik, anvan yo te otorize rantre nan Etazini yo, André Breton dekouvri revi sa a epi imedyatman kontakte fondatè yo epi yo te vin zanmi (avril-jiyè 1941).

Nan dat 19 avril 1944, li te jwenn otorizasyon Gouvènè Georges Louis Ponton pou akonpaye mari Aimé Césaire an Ayiti kote li te envite pou patisipe nan kongrè filozofik Ayiti a. Ane anvan an, 15 desanm 1943, Henri Seyrig, manm nan delegasyon an nan Lafrans lib nan Etazini yo ane anvan an, te adrese gouvènè a yon pwopozisyon pou vini li apre "repitasyon an" ki Aimé Césaire deja te jwi, jan li te wè pou tèt li. Se konsa, sou 16 me 1944, Suzanne Roussi Césaire, pwofesè avèk kontra nan edikasyon teknik nan koloni a, vole an Ayiti.

An 1945, fanmi Césaire te demenaje ale rete nan Petit-Clamart nan Hauts-de-Seine, Lè sa a, yo retounen nan Matinik an 1949. Aimé Césaire demisyone nan Pati Kominis franse a. An 1955, Suzanne Césaire te ekri yon pyès teyat Aurore de la liberté epi li te retounen an Frans kote li te anseye tankou yon pwofesè nan lèt nan kolèj Étienne, nan Sèvres, lè sa a nan lise teknik nan menm vil la.

Li te separe de Aimé Césaire nan mwa avril 1963. Li te mouri akòz kansè nan sèvo.

Zèv li yo modifye

Atik pibliye nan revi a Tropiques
  • Leo Frobenius et le problème des civilisations, avril 1941
  • Alain et l'esthétique, jiyè 1941
  • André Breton, poète, oktòb 1941
  • Misère d'une poésie, janvye 1942
  • Malaise d'une civilisation, avril 1942
  • 1943 : le surréalisme et nous, oktòb 1943
  • Le Grand camouflage, 1945
  • Aurore de la liberté, 1955, pyès teyat, adaptasyon lib woman Youma de Lafcadio Hearn (tèks pèdi)
Liv
  • 2009 : Le Grand Camouflage. Écrits de dissidence (1941-1945), Daniel Maximin. Le Seuil, Pari

Bibliyografi modifye

  • Georgiana Colvile, Scandaleusement d'elles : trente-quatre femmes surréalistes, Jean-Michel Place, Paris, 1999, pages 74 et suivantes

Referans modifye

Lyen deyò modifye