Trezò Piblik se tout resous finansye ki disponib pou yon Leta.

Pa metonimi, ekspresyon an deziyen tou administrasyon ki responsab jere resous sa yo, nan pifò peyi yo se yon sèvis Leta ki tache ak Ministè Finans.

Lajan piblik sòti nan prelèvman obligatwa (tankou taksasyon), anpren ak lavant aktif piblik yo. Yo swiv resous sa yo nan bidjè Leta a.

Sitiyasyon pou diferan peyi modifye

Plizyè konfigirasyon egziste nan peyi devlope yo : misyon fiskal ak monetè Trezò a jeneralman vini anba Ministè Finans. Administrasyon Trezò a kapab tou òganize otonòm nan gouvènman an, ansanm ak yon minis responsab pou politik ekonomik.

Kanada modifye

Pa egzanp, pozisyon ministeryèl Prezidan Konsèy Trezò a te kreye an 1966 nan gouvènman kanadyen an. Konsèy Trezò a, ki reyini minis ki pi enpòtan yo, aplike politik fiskal gouvènman kanadyen an epi tou li gen yon wòl nan kontwole depans yo. Li te fè pati Ministè Finans anvan 1966.

Etazini modifye

Fonksyon Depatman Trezò Etazini se satisfè bezwen fiskal ak monetè Leta federal la. An patikilye, li sipèvize depatman taks ameriken an, ki rele Internal Revenue Service (IRS). Sekretè Trezò a dirije depatman sa a.

Wayòm Ini modifye

Nan Wayòm Ini a, HM Treasury (Trezò Kouwòn lan) aplike politik ekonomik ak finansye gouvènman britanik la, men rapòte bay Chanselye a, "Chancelier de l'Échiquier", minis ki pi enpòtan nan gouvènman an aprè Premye Minis Wayòm Ini a.

Frans modifye

An Frans, dimansyon ministè yo evolye selon gouvènman yo. Misyon fiskal ak finansyè Trezò a pataje ant Minis Finans ak Minis Bidjè a, ki ka swa nan yon nivo egal, oswa nan yon ran sibòdone ak presedan an (Minis Delege oswa Sekretè Deta).

Referans modifye

Lyen deyò modifye