Espányòl-io, yeo kounmeinceay '''traite-la khi pou mound Noyr-io'''

1517, Noyr-io say-yeo èkh inmplanté-io ann Anmérik, yeo tay toujoud apy' chèrché libertéa. Anmpîl insiurrexyon-io say-yeo èkh pou sign-io khi pou insoumissyon zha-ad khi individiuèl-li oubyen kollective. Uinik èh' exzeinmplaira révoliusyon Ahytianna gaan-t-ow reinvèrsé l'òrdre moundyal khi pou épòk-lan. Seid s'ak khi appwovoqé rahisman khi pou payï esclaèvagjiste-io bòrdcoth nègry zha-ad-io khi pou 1743 , leigb' n' passé pâr 1804 pou riivé n'an 2017. Kh'èkh Eiwopéyen-io yeo guenllein encòre n'an esprit-io meinme réflèxe-io khi pou kolónizasyon. Deipiut 1998, touth 23 août-io, konmiunaouté intèrnasyónal-la célébré " journein an khi intèrnasyónal-la pou souvenihi khi pou traité négrièra èh' khi pou abolisyon ll-l' ha ". Yeou date khi feid référeince n'an nuit-lan khi pou 22 riivé 23 août 1791 n'an Sen-Donmingue (joudiah Ayiti ak Répiublik Donminicànian) khi pou koété seid pârtiy yeou insiurrexyon khi apjoué yeou rwôle détèrminan n'an abolisyon ha khi pou traité négrièra transatlantik. Yeou konmeinmorasyon pou rappelei yeon crinme n'an pòrtéa khi uinivèrsèl-la, khi gason pou reilégué banne milyon-io khi pou estinmy yeon mound n'an rang khi pou marchandize, èh' pou reinne honmagje aktouth konmbattan-io khi pou libbèrtéa khii say-yeo, touth-teinmp touth-teinmp-io, liutté pou affirmasyon khi pou dreoyt-io khi pou mound. Jourdiah n'an travèrs mounde-lan, nègry traevail pou décolónizasyon meintal-la. Décolónizasyon zha-ad khi cérébral-la seid pî p difficile, pâr s'd khe édiucasyon khi nègre-lan gaan-t-ow té fòrgé pâr einvahisseir ha.[1]

  1. woêd Leingue Ahytian ha