Fò Dimanch se yon ansyen fò nan Pòtoprens ann Ayiti ki te konstwi pa Franse yo pandan kolonizasyon an. Li te sèvi kòm yon prizon politik anba diktati a nan François Duvalier e jodi a te vin yon bidonvil ki rele Site Fò Dimanch.

Anvan 1804  : Kolonizasyon franse modifye

Franse te konstwi Fò Dimanch anvan endepandans Ayiti an 1804. Soti nan fò sa a ganizon, pa gen okenn ankò yon wòch kite jodi a. Li te yon pati nan yon senti nan fò ki pwoteje Pòtoprens.

1804-1915  : itilizasyon militè ayisyen modifye

Fò a te restore anba rejim la Faustin Soulouque alantou 1850. Zòn nan te transfòme nan yon lye tire pandan gouvènman Tiresias Simon Sam.

1915-1934  : Fò Dimanch okipe pa Lame Etazini modifye

Pandan premye okipasyon amerikèn ann Ayiti (1915-1934), fò a sèvi kòm katye jeneral nan distri militè nan Pòtoprens ak gen yon pòs jandamri.

1957-1986 : "Fò Lanmò" prizon politik Papa Doc modifye

Pandan 29 ane diktati yo François Duvalier ak pitit gason li Jean-Claude Duvalier, Fò Dimanch te kote Tonton makout ak lame a mete prizon, tòtire, egzekite ak antere lènmi yo reyèl oswa sipoze nan rejim lan. Plas dezas sa a rele Fò lanmò (Fort la Mort) ak popilasyon an nan Pòtoprens.

Sit la te deja itilize nan moman egzeyat la nan vil la Pòtoprens. Sou sit Fò Dimanch, yon prizon modèn te bati aprè 1971. Si yo pa sèvi an 1977, sant prizon an loje yon gwo pòs militè kote lame Ayiti a sere minisyon.

Nonm viktim diktati duvalye nan Fò Dimanch se alantou 60 000 moun anpil entelektyèl kòm ekriven Jacques Stéphen Alexis.

1986-1991  : fen Fò Dimanch modifye

26 avril 1986, plizyè manifestan ki mande pou Fò Dimanch vin tounen yon kote nan memwa disparèt nan diktatè Divalye yo te touye pa bal ak elektwokisyon. Fò la dezafekte an 1991 anba prezidans Jean-Bertrand Aristide.

Site Fò Dimanch modifye

Zòn lan depi lè sa a te vin yon bidonvil ki favorab pou devlòpman maladi ak nan poumon, akòz pozisyon li nan yon zòn marekaj sou Gòf Lagonav. Zòn nan gen tout pouvwa a louvri depo ak plòg pou kanal jete dlo egou yo.

Depi operasyon MINUSTAH fòs mentyen lapè yo nan bidonvil ki touprè Site Solèy, plizyè gang rantre nan Site Fò Dimanch.

Gade tou modifye

Bibliyografi modifye

  • Patrick Lemoine, Fort-Dimanche, Fort-La-Mort, Fordi Publishing 9 / Trafford Publishing, 1996, 2011, 277 p.

Referans modifye

Lyen deyò modifye