Gramè a[1] se etid sistematik eleman konstititif yon lang[2].

yon mèt chita sou ti ban li anseye ak drie elèv yo ki chita
Priscien, oubyen Gramè a, panno ki pou kanpanil ki pou Florence.

Pa ekstansyon, nou rele tou gramè yon manyèl oubyen yon ansanm dokiman ki dekri yon règ gramatikal.

Gramè preskriptiv (nòmativ) e deskriptiv modifye

Gramè preskriptiv la etidye règ ki rejise yon lang yo bay e pèmèt pou konstrui debann frazalèlè yo rekonèt korèk pa lokitè natif yo ki pou lang sa a.

Gramè a deskriptiv dekri kòman yon lang ye, san li pa al pote jijman. Gramè a deskriptiv jije yon enonse kòm korèk oubyen enkorèk selon yon estanda.

Disiplin modifye

Gramè gen plizyè disiplin ki etidye :

Gramè fòmèl modifye

Lengwistik ak enfòmatik itilize nosyon gramè fòmèl, ki presize règ yo nan sentaks yon lang.

Gramè istorik modifye

Gramè istorik la dekri ak konpare eta yo nan menm lang lan nan diferan epòk.

Gade tou modifye

Referans modifye

  1. ki pou laten grammatica, li prann sou grèk.
  2. , Bon izaj la – Gramè lang ayisyèn an.

Lyen deyò modifye