Saint-Domingue

Koloni fransè

Sen Domeng ki se ansyen koloni fransè , nou te jwen li nan pati Lwès zile Ispanyola a (ki se jodi a Dayiti). Bout tè sa a te vin sou kontwòl fransè yo depi nan dat 20 septanm 1697 gras ak Trete Riswik (Traité de Ryswick) rive premye janvye 1804 kote li vin pran endepandans li sou non Ayiti. Jan Jak Desalin se premye chèf leta peyi a te konnen.

Sen Domeng soti nan mo espanyòl Santo Domingo ki fransize (Sen Dominik).

Poutan, Fransè yo te prezan nan lwès Ispanyola depi nan fen ane 1620 yo, anba ministè Richelieu, espesyalman sou zile Latòti. Jiska kòmansman ane 1680 yo, Sen Doming te sitou yon kote ki te gen anpil flibisye, ki te soti sou zile Latòti alantou 1660 yo, toupre kòt nòdwès la, oswa Lilavach), nan Sid peyi a, sa vle di nan Lwès la.

Ant 1680 ak 1700, gouvènè fransè yo dezame youn apre lòt flibisye sa yo pou yo ka devlope yon ekonomi plantasyon, sa istoryen Michel Hector rele ekonomi plantasyonè [1]( . Apre Trete Ryswick, Sendomeng pral pran plas prensipal nan pwodiksyon anpil pwodwi, espesyalman sik fransè e menm nan lemonn (gade Istwa kiltivasyon plant sik), si nou konsidere travay Jak Kona ki di 1720 anviwon sendomeng pwodwi plis sik pase tout koloni anglè yo reyini(gade Istwa kiltivasyon plant sik) . Nan lane 1788 li konte plis pase 400 000 esklav ak 22 000 afranchi.

Fòk nou presize sendomeng te gen 3 klas selon travay Lorime Deni epi Franswa Divalye, nan liv pwoblèm de klas klas nan peyi dayiti. Men klas sa yo par gen menm vizyon, sa vle di chak te gen pwoblèm yo te bezwen rezoud. Moun yo rele gran blan yo tap batay kont desizyon metwopòl la kite "Tout bagay ki pwodwi sendomeng dwe ale nan metwopòl la". Afranchi yo te vle gen dwe sivil ak politik. Poutan, nwa sa vle di esclav yo tap mande libète. Ansanm sousi sa yo te rann koloni an vrèman frajil, istoryen yo menm pale de yon espas poudriye oubyen kanon ki chaje poud.

Ansanm pwoblèm sa yo, sa vle di kontradiksyon sa yo pwal okazyone posiblite pou debouche sou soulèvman esclav yo. San nou pa inyore sa kap pase andeyò peyi a, espesyalman nan peyi lafrans kise metwopòl la. Se nan menm lojik sa a nou pral rive nan endepandans peyi sa a avèk kèk moun tankou : Tousen Louvèti, Jan jak Desalin, Alesend Petyon, Anri Kristòf avèk anpil lòt ankò. Se sa kifè jodi a gen yon otè ayisyen ki se Dantès Bellegarde ki pwal di aprè 1804 sendomeng retounen ayiti [2].

Ispanyola avan kolonizasyon fransè modifye

Espanyòl yo dechèpiye lò yo (1492-1530)

Apre Kristòf Kolon te vin pantan sou zile a nan lane 1492, Espanyòl yo te pwofite dechèpiye li, yo te konsantre plis sou depo lò yo te jwenn. Popilasyon an, Arawak yo, pral diminye anpil akòz kolonizasyon (epidemi, esklavaj) sa.

Pirat yo ak gwo bato lagè yo nan pati lwès zile a modifye

 
Reprezantasyon Zile anvan kolonizasyon

Alantou 1530, "metal jòn" nan te vin ra : kolon yo te konsantre efò yo sou pati lès zile a, abandone pati lwès la ki te vin tounen bannann mi pou pirat fransè, anglè oswa olandè yo. Malgre yon politik boule latè wa Filip III t ap dirije, ak entansyon pou kontrekare piyaj yo, boukanye yo te ranfòse prezans yo.

Ant 1600 ak 1630, gwo bato lagè yo, ki te kite Ewòp pou vin jouk la a, mete baz yo nan Lanmè Karayib la, nan zòn Espayòl yo te abandone, tankou Lilavach, Zile Latòti oswa kòt nòdwès Ispanyola a.

Yon rezèv vyann pou Karayib la nan kòmansman 17yèm syèk la modifye

Bèt domestik konkeran yo abandone, chwal, bèf ak chen, viv lib sou zile a epi yo konstitye yon rezèv fasil pou lachas boukane yo[3]. Boukanye yo te etabli sitou nan baz Cap-Monte-Cristo, nan nò, ki se fwontyè aktyèl ant Ayiti ak Repiblik Dominikèn[4].

Zile Latòti ant 1629 ak 1665 modifye

Lè yo kite Zile Sen Kristòf, Fransè yo konsantre sou Matinik ak Gwadloup, men gen kèk ki rete nan lwès, sou Zile Latòti. Yo pat ofisyèl paske Espay te toujou konsidere tèt li kòm mèt tout teritwa Ispanyola la detantè ak sa k ladan li. Pandan peryòd sa a, zile Latòti te nan yon chire pit ant Espayol, Fransè ak Anglè, men Fransè yo rive plante pye yo nan fen peryòd la epi konsolide baz yo sou Ispanyola.

Nan lane 1629, yo te kouri dèyè Pierre Belain d'Esnambuc ak Pierre Vadrosque sou Zile Sen Kristòf. Yo te tabli sou zile Latòti ki ta dwe vin espas rasanbleman flibisye anglè, fransè ak olandè, ansanm ak boukanye yo (Frè kòt la) ki te ap asire rezèv vyann yo. Nan lane 1630, Espanyòl Don Fadrique de Toledo yo te reprann zile Latòti. Yo te kouri dèyè flibisye yo ki te vin abrite yo yo menm sou zile Ispanyola. Lè sa a, Espanyòl yo te kite plas yo pou Anglè sou zile a, ki te chanje non li "Isle of Association". An 1632, Anthony Hilton te nonmen gouvènè zile a. Nan lane 1635 li te ranplase pa Nicholas Riskinner, ki te mouri yon ti tan aprè sa. Nan epòk sa a, tantativ pou pratike esklavaj te echwe : esklav yo te prezante nan zile Latòti te jwenn tèt yo defakto gratis. Eklatman pete ant kolon angle ak franse, ki te retounen.

  • Nan lane 1638, anba lidèchip Don Íñigo de la Mota, Espanyòl yo ankò atake koloni melanje pirat franse ak olandè sou Latòti.
  • An 1639, nouvo kolon angle ki soti Laabad te rive nan La Tortue anba direksyon Robert Flood, ak objektif pou yo fè tabak.
  • An 1640, Huguenot François Levasseur a te pran tit gouvènè a. Li te bati Fort de La Roche a sou yon gwo wòch ki bay sou pò a nan sid (Basse Terre) epi li te bati kazèn ki kapab akomode twasan (300) moun. Li fouye magazen poud epi enstale kanon. Ane annapre a, li te ekspilse kolon angle yo, men li te pèmèt pirat angle oswa olandè yo rete.
  • An 1642, Louis XIII te otorize komès esklav la [ref. nesesè].
  • Nan 1648, angle yo te eseye reprann kontwòl La Tortue, men yo te repouse pa Levasseur.
  • An 1650, Levasseur te mennen plizyè santèn jèn Ewopeyen pou mete fen nan "maren" (relasyon omoseksyèl pami pirat ak boukanye).
  • Nan lane 1651, Louis XIV te akòde plizyè zile, ki gen ladan zile Latòti, bay lòd Sen Jan nan Jerizalèm. Louis d'Ache, Chevalier de Fontenay, yo nonmen gouvènè.
  • An 1652, yo te asasinen Levasseur, pwobableman akòz relijyon li. De (2) lyetnan li yo, Thibault ak Martin Poincy ak Chevalier de Fontenay pataje eritaj li a.
  • Nan lane 1654, de Fontenay te oblije rann tèt bay Espanyòl Don Gabriel Rozas de Valle Figueroa aprè li te defann zile a ak onè. Boukanye yo te kite zile a epi yo te pran refij nan Tigwav, sou kòt lwès Sendomeng, kote yo te rekreye Repiblik boukanye yo a ak twou jwèt aza, depo ak lakou reparasyon.
  • An 1656, Jérémie Deschamps du Rausset te jwenn nan men wa Lafrans tit lyetnan wa sou zile Latòti.
  • Nan lane 1664, du Rausset te oblije retounen zile a bay Compagnie des Indes Occidentales pou 10 000 liv, apre yo te fin prizon paske li te eseye vann li bay angle a pou 8 000 liv.
  • An 1665, Louis XIV te nonmen Bertrand d'Ogeron de La Bouëre nouvo gouvènè "Isle de la Tortue". Li kontribye nan koloni Sendomeng nan transpòte plizyè santèn travayè, ki an echanj vwayaj la dwe travay pou 3 ane (yo rele "36 mwa yo"), soti nan La Rochelle, premye sou Leyogàn, apre sa sou zile Latòti.

Nòt ak Referans modifye

  1. Depuis 1986, Michel Hector Professeur d'histoire Université d'Etat d'Haïti-Centre de recherches sociologiques et historiques de la faculté des sciences humaines Michel Hector est historien ; ancien professeur d'histoire à l'université autonome de Puebla au Mexique; d'Haïti, il est professeur à l'université d'Etat; d'Haïti, directeur du Centre de recherches sociologiques et historiquesde la Faculté des sciences humaines ; président de la Société haïtienne d'histoire et de géographiqe et du comité du bicentenaire de l'Indépendance; Haïti, et membre du comité scientifique international de la route de l'esclave Dernier ouvrage paru : Crises et mouvements populaires en. « Genèse de l'Etat haïtien (1804-1859) (Michel Hector) » (in français). Retrieved 2022-10-26. 
  2. « Dantès BELLEGARDE [1877-1966], Histoire du peuple haïtien (1492-1952) ». Retrieved 2022-10-16. 
  3. Michel Rodigneaux, p. 31. ouvraj. 
  4. Société de géographie (France), p. 352. ouvraj. 

Lyen deyò modifye